|
Nobelovac George F. Smoot
 Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku za 2006, godinu George F. Smoot (osobna stranica) američki je astrofizičar i kozmolog. Doktorat iz fizike stekao je na M.I.T.-u (Massachusetts Institute of Technology) 1970. godine, a od 1971. godine radi na kalifornijskom Sveučilištu Berkeley.
Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada među kojima se ističu Medalja za izuzetna dostignuća u znanosti (NASA), nagrada Kilby i nagrada Lawrence. George Smoot je nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku zajedno s John C. Matherom za otkriće oblika krivulje zračenja i anizotropije kozmičkog pozadinskog zračenja.
Smoot i njegov znanstveni tim posljednjih dvadeset godina istražuju slabašno, ali uvijek prisutno mikrovalno zračenje preostalo iz rane faze razvoja svemira, nazvano zato pozadinskim ili reliktnim zračenjem. Ono, naime, predstavlja ostatak zračenja iz doba kada je starost svemira bila tek 300 000 godina, a koliko je tada “mlad” bio svemir možemo razumjeti ako imamo u vidu da se Veliki prasak dogodio prije 15 milijarda godina. U razmjerima ljudskoga života radi se, dakle, o promatranju tek začetoga svemira pa je uzbuđenje otkrića i sam nobelovac Smoot opisao tom usporedbom ».. kao da promatramo embrio star nekoliko sati «.
G.F. Smoot prima Nobelovu nagradu
Otkriće anizotropije pozadinskog zračenja tj. nejednolike jakosti zračenja u različim smjerovima bitno je izmijenilo dotadašnje koncepcije razvoja svemira i ukazalo na činjenicu da je materija u ranome svemiru bila raspoređena nejednoliko. Smoot i njegov znanstveni tim nemalo su time iznenadili znanstvenu javnost i pružili teoretičarima iznimno važna mjerenja kao uporišta za modeliranje mehanizama razvoja svemira. Stoga ne čudi da je ovo otkriće Stephen Hawking nazvao “otkrićem stoljeća, ako ne i svih vremena”.
“Otkrili smo najstarije i najveće strukture ikad opažene u ranom svemiru” opisao je svoje otkriće Smoot 1992. godine. “One su sjeme današnjih galaktika i galaktičkih jata, to su ogromni nabori, mreškanja u “tvornici”prostor-vremena, preostali iz rane faze stvaranja”
George Smoot u svojim projektima nastavlja istraživati fluktuacije svemirskoga pozadinskog zračenja i tzv. tamnu tvar s ciljem dobivanja novih spoznaja o budućnosti svemira. U Opatiji je 27.8.2007. održao predavanje pod naslovom »Povijest i sudbina svemira« čiju snimku možete pogledati na
mrežnoj stranici konferencije.
U okviru boravka na konferenciji G. Smoot je održao nekoliko obraćanja za tisak, posjetio staru zbirku knjiga i didaktičkih instrumenata iz fizike u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci, spomenik i rodnu kuću velikog hrvatskog geofizičara Andrije Mohorovičića u Voloskom, a su ga posebno primili rektor riječkog Sveučilišta akademik Daniel Rukavina i gradonačelnik Opatije dr. Amir Muzur.
Osim što je autor više od 200 znanstvenih članaka i koautor popularnoznanstvenih izdanja, prof. Smoot je poznat kao znanstvenik koji iznimnu pozornost poklanja edukaciji, nastavi fizike, studentima i mladima. Zato je od velike važnosti njegovo gostovanje na Konferenciji iz edukacijske fizike i njegov posjet Hrvatskoj, budući je poznat kao osoba od vrhunskoga znanstvenog ugleda, koja aktivno sudjeluje i osobno doprinosi edukaciji i popularizaciji fizike i posebno astrofizike.
|
