Cilj ove radionice je upoznati učenike s Ludolfovim brojem PI. U uvodnom dijelu daje se kratki povijesni pregled vezan uz broj PI i matematičare koji su se njime bavili, s posebnim naglaskom na Georgesa Buffona i njegov eksperiment s iglom. Nakon toga se učenici podijele u nekoliko grupa te svaka grupa dobije svoj zadatak.
Budući da je radionica planirana za rad s učenicima 8. razreda, očekuje se da su učenici čuli za broj PI i da su im prve asocijacije vezane uz njega biti vrijednost 3.14 te formule za ploštinu i opseg kruga. Radom u grupama oni potvrđuju da je odnos duljine kružnice i njenog promjera jednak broju PI, odnosno određuju ga eksperimentalno koristeći ranije naučene formule. Isto tako, radi se i Buffonov eksperiment s iglom te se na još jedan način eksperimentalno određuje vrijednost broja PI. Nakon napravljenih eksperimenata zajedno s učenicima prokomentiraju se dobiveni rezultati. Radionica se može raditi u učionice, ali ukoliko postoje mogućnosti, može se s učenicima izaći i izvan učionice te sve ovo organizirati na igralištu ili u sportskoj dvorani gdje bi učenici kredama iscrtavali kružnice ili koristili već iscrtane crte i kružnice na igralištu.

Kroz "igru" u ovoj radionici učenici otkrivaju svojstva centralne simetrije. Pokazuje se da ono što je na početku izgledalo kao igra za dva igrača zapravo i nije igra u pravom smislu te riječi, te da poznavanje matematike (centralne simetrije) omogućava odabir strategije koja garantira pobjedu prvom, odnosno drugom igraču, ovisno o odabiru igraće podloge. U tom je smislu "matematika – put do pobjede".

Radionica je osmišljena kao igra. Cilj je igre kroz razne prepreke i rješavanje matematičkih zadataka doći do cilja, tj. do kina, a ujedno kroz igru i ponoviti određeno matematičko gradivo (koordinatni sustav, graf linearne funkcije, rješavanje sustava jednadžbi).

Cilj je ove radionice da učenici znaju prepoznati i složiti mreže različitih geometrijskih tijela te izračunati njihov obujam i oplošje. Kao uvod u radionicu pripremljena je PowerPoint prezentacija o prisutnosti različitih objekata u našoj okolini koji nas podsjećaju na geometrijska tijela te kratak pregled o prošlosti geometrijskih tijela. Učenici su podijeljeni u 6 grupa po 4 do 5 učenika. Tema je radionice izrada modela grada. Svaka grupa ima zadatak složiti geometrijska tijela iz danih mreža, od njih sastaviti objekte od kojih se grad sastoji (kuća, stablo, tvornica, gradski sat, crkva, svjetionik ), smjestiti ih na označeno mjesto na tlocrtu grada i riješiti zadane zadatke. Želimo pokazati da se može učiti i kroz igru, bez prisile, u jednoj opuštenijoj i ležernijoj atmosferi.

U sklopu predavanja ispitivanjem sudionika propituje se teza o zlatnom rezu kao omjeru najugodnijem čovječjem oku. Prikazuju se primjeri pojavljivanja zlatnoga reza u prirodi, arhitekturi i umjetnosti te nekoliko jednostavnih i atraktivnih načina konstrukcije zlatnoga reza.
http://www.uazg.hr/likovna-kultura/miro4.htm
http://www.uazg.hr/likovna-kultura/miro5.htm
http://msp.fsb.hr/pojmovnik/omjeri.htm
http://www.mcs.surrey.ac.uk/Personal/R.Knott/Fibonacci/fib.html

Radionica sadrži petnaestak pomno odabranih fizikalnih eksperimenata koji se izvode najjednostavnijim, priručnim sredstvima, prikladnima za demonstriranje i kasnije samostalno reproduciranje. Cilj je radionice potaknuti kod djece oblikovanje fizičkih predkoncepata i koncepata o zraku i atmosferskom tlaku, u skladu s jednim od najučinkovitijih pristupa učenju prirodnih znanosti – konstruktivističkom teorijom učenja. Interaktivnim radom potiče se znanstvena radoznalost i razvoj kognitivnih sposobnosti djece, priprema ih se za prihvaćanje sadržaja iz fizike i kemije te razvija osobit način mišljenja koji olakšava zaključivanje, razmišljanje i učenje tih zahtjevnih predmeta.

Radionica se sastoji od petnaestak primjera iz svakodnevnoga života koji se objašnjavaju promjenom tlaka pri strujanju. Sredstva koja se koriste priručna su i pristupačna pa većinu pokusa sudionici radionice mogu i naknadno samostalno izvesti. Pokusi se postavljaju kao problemski zadaci o kojima sudionici najčešće imaju pogrešne koncepcije. Radionica je koncipirana kao rasprava između voditelja i sudionika tako da voditelji postavljaju pitanja i pomažu u ''traganju'' za odgovorima. Naglasak je na tomu da se sudionici pitanjima vode do rješenja problema i da sami dolaze do zaključaka.

Radionica je namijenjena učenicima osnovnoškolskog uzrasta u kojoj se nizom jednostavnih pokusa, demonstracija i primjera iz svakodnevice uvode osnovni pojmovi i postupno formiraju koncepti o ravnoteži. Uvodnim se pokusima učenike motivira za aktivno sudjelovanje, navode se i opisuju učenička iskustva u održavanju ravnoteže i sadržaje se povezuje sa situacijama iz svakodnevice, npr. kako se održava ravnoteža dok hodamo? zašto ne možemo podignuti predmet s poda ako stojimo prislonjeni petama uz zid? zašto ne možemo ustati sa stolca ako nam netko drži prst na čelu? Raspravlja se o težištu čovječjega tijela, položajima tijela i težišta u različitim sportovima, statici trudnice itd. Neki se primjeri izravno demonstriraju na radionici, a neki se tumače pomoću brojnih fotografija uklopljenih u Power Point prezentaciju koja prati cijelu radionicu.

Radionica se sastoji od 33 pokusa i primjera iz područja optike koji mogu biti osmišljeni kao jedna radionica, no zbog opsežnosti sadržaja nije ju moguće izvesti u jednome školskom satu. Neki se pokusi mogu, bez objašnjavanja, samo kao motivirajući sadržaji, izvesti kao uvod u nastavnu cjelinu o svjetlosti. Scenarij radionice se može podijeliti na manje scenarije koji se mogu koristiti pri obrađivanju pojedinih nastavnih tema, na satovima ponavljanja ili na satovima sistematiziranja nastavnih sadržaja na kraju nastavne cjeline. Izvedba radionice ovisi o kreativnosti sudionika radionice, o namjeni radionice te uzrastu za koji je ona namijenjena. Ako se radionica izvodi s učenicima ''predfizikalnoga'' uzrasta, to će biti samo na razini opisivanja pojava i pojmova, a bez definiranja zakonitosti. Za izvođenje svih pokusa potrebna su jednostavna sredstva koja se mogu naći u svakom domaćinstvu te se, uz kreativnost i maštu, svaki pokus može izvesti i kod kuće.

Nizom jednostavnih pokusa, demonstracija i primjera iz svakodnevice uvode se osnovni pojmovi i postupno se formiraju koncepti o gustoći, plivanju i pojmu uzgona. U radionicu uvodi insert iz filma Titanic, a zatim se u 4 tematske cjeline jednostavnih pokusa raspravlja o osnovama strukture tvari, odnosu gustoća plinova, tekućina i krutina, demonstrira se plivanje tekućina na tekućinama, «plivanje» krutina na krutinama, plinova na tekućinama te se uvodi pojam uzgona u fluidu (tekućini i plinu). Demonstracijski pokusi su povezani s primjerima iz svakodnevice npr. helijev balon, piće «miš-maš», brodski dok itd. Radionica uključuje nekoliko mađioničarskih trikova, povijesnu legendu o Arhimedovu otkriću uzgona i kruni kralja Hiera te izvođenje demonstracije u stilu «teatra pokreta» u kojem učenici «glume» strukturu tvari. Power Point prezentacija s brojnim fotografijama i filmskim klipovima prati cijelu radionicu.
Optimalan uzrast: 6. i 7. razred

Radionica se sastoji od niza zanimljivih i lako izvedivih pokusa kroz koje se učenici upoznaju s konceptom površinske napetosti tekućine, osvješćuju primjenu i posljedice površinske napetosti u svakodnevnom životu (pojilica za pčele, formiranje balona od sapunice, baloni na kalemu za konac i sl.), uče kako se smanjuje površinska napetost i gdje se to primjenjuje. Nastoji se izazvati i fascinacija atraktivnim pokusima, npr. s čavlima u čaši punoj vode, barčicom na pogon od sapuna i sl. Raspravom koju vodi voditelj radionice postavljanjem niza pitanja, učenici argumentiraju svoje ideje, ispravljaju miskoncepcije i samostalno dolaze do zaključaka.